Smanjenje izostanaka s posla ne mora biti teško, a ujedno može uštedjeti mnogo novca (i stresa). Jer izostanak s posla je sve samo ne dobar za tvrtke i ustanove. Problem se često podcjenjuje i ljudi ne traže učinkovito rješenje za  smanjenje stope izostanaka s posla.

U prvoj polovici 2022. zabilježen je rekordan broj bolovanja u Europi. Glavni razlozi bolovanja bile su respiratorne bolesti poput gripe, prehlade i covida.

1. Koliko zapravo košta bolesni zaposlenik?

Bolest zaposlenika može poslodavca koštati dvostruku dnevnu plaću. Ne samo da se plaće moraju nastaviti isplaćivati, ovisno o specifičnim pravilima u zemlji, već i zamjena osoblja, smanjena proizvodnja i savjetovanje bolesnog zaposlenika također koštaju. Razumna procjena troška toga u Europi je oko 2,5% BDP-a.

Prosječno bolovanje

Prosječna stopa bolovanja u Europi, prema istraživanju Eurofounda, iznosi između 3% i 6% radnog vremena. Svake godine zimi prevladavaju gripe, prehlade i druge bolesti dišnog sustava. Korona također igra važnu ulogu već nekoliko godina. Otprilike u ovo doba godine vidljiv je, dakle, vrhunac broja izostanaka s posla.

Naravno, bolest je vrlo neugodna za zaposlenika, ali i kao poslodavac očito biste radije da se to ne dogodi. To košta puno novca na godišnjoj razini i naravno da više volite vidjeti svoje zaposlenike zdrave. Zato je važno smanjiti stopu bolovanja.

2. Koliko dugo zaposlenik može biti zarazan?

Podcjenjuje se važnost dobre higijene na radnom mjestu. Zaposlenik koji je bolestan - ostaje kod kuće. Ali znači li to da on ili ona ne mogu zaraziti druge zaposlenike? Odgovor na ovo pitanje je: ne. Ovaj je zaposlenik možda već zarazio druge jer su ljudi s gripom zarazni oko 6 dana.